Preduzeće za intelektualne usluge i trgovinu Tefter d.o.o.
Novi Sad, Svetozara Ćorovića 12
PJ Centar, Petra Drapšina 57/32

Tefter doo - racunovodstvo, knjigovodstvo, registracija preduzeca, intelektualne usluge
 

1. Otvaranje radnji i preduzeća

Kako otvoriti DOO?

Kako otvoriti radnju?

Koliko to sve traje?

Koliko to košta?

 2. Aktuelni podaci iz oblasti:

Plata i naknada (dnevnice, topli obrok, stipendije...)

Koeficijenti za obračun (rast cena na malo, troškova života)

3. Gotova dokumenta:

Zakoni, Uredbe, Pravilnici i sl...

Obrasci, Rešenja, Odluke i sl...

4. Naša dokumenta

PIB

PDV 

Rešenje APR-a

5. Cenovnik osnovnih usluga

   Cenovnik

A K C I J A

AKT O PROCENI BEZBEDNOSTI

AKTUELNI PODACI

  Zakon o radu je donesen u martu mesecu 2005. godine i nakon stupanja na snagu došlo je do nekoliko izmena u samom sadržaju.
  Ukoliko vas interesuje sadržaj Zakona, njega u celosti sa najnovijim ispravkama možete skinuti Zakon o radu.

  Za zakon o radu vezane su i sve kategorije dohotka. Ovde možete naći sve one kategorije prihoda koje u okviru radnog odnosa  
  možete ostvariti. Zakon neke od tih kategorija određuje, pa ćemo i mi, kako do promene dođe, vršiti ažuriranje ove strane,
  tako da u svakom trenutku imate trenutno važeće podatke.

PROSEČNA MESEČNA ZARADA PO ZAPOSLENOME U REPUBLICI SRBIJI

MESEC
Broj "Službenog glasnika RS"

Bruto zarada

Neto zarada
Iznos lančani index
iznos

lančani index

Januar 2010.

Ukupno
9/2010 41.651,00 81.5 29.929,00
81.4
Privreda
40.635,00 87.3 29.291,00
87.0

Februar 2010.

Ukupno
18/2010
44.871,00

107.7

32.336,00
108.0
Privreda
41.488,00

102.1

30.021,00
102.5

Mart 2010.

Ukupno 27/2010

46.457,00

103.5 33.508,00 103.6
Privreda

43.337,00

104.5 31.334,00 104.4

April 2010.

Ukupno 35/2010 48.525,00 104.5 34.952,00 104.3
Privreda 45.857,00 105.8 33.152,00 105.8

Maj 2010.

Ukupno 44/2010 46.454,00 95.7 33.463,00 95.7
Privreda 43.950,00 95.8 31.784,00 95.9

Jun 2010.

Ukupno 51/2010 47.486,00 102.2 34.161,00 102.1
Privreda 45.033,00 102.5 32.505,00 102.3

Jul 2010.

Ukupno 60/2010 48.394,00 101.9 34.591,00 101.3
Privreda 45.965,00 102.1 32.837,00 101.0

Avgust 2010.

Ukupno 70/2010 47.190,00 97.5 33.955,00 98.2
Privreda 44.577,00 97.0 32.193,00 98.0

Septembar 2010.

Ukupno 78/2010 48.016,00 101.8 34.570,00 101.8
Privreda 45.604,00 102.3 32.957,00 102.4

Oktobar 2010.

Ukupno 89/2010 47.822,00 99.6 34.422,00 99.6
Privreda 51.165,00 99.7 32.829,00 99,6

Novembar 2010.

Ukupno 99/2010 47.877,00 100,1 34.444,00 100,1
Privreda 45.440,00 100,0 32.806,00 99,9

Decembar 2010.

Ukupno 4/2011 54.948,00 114,8 39.580,00 114,9
Privreda 51.165,00 112,6 37.020,00 112,8

NAJNIŽA MESEČNA OSNOVICA ZA OBRAČUN SOCIJALNIH DOPRINOSA

R.broj Mesec Br.sati Neto minimalna zarada Bruto monimalna zarada
1 2 3 4 5
1. Januar, Maj i Oktobar 168 15.960,00 21.645,53
2. Februar  160 15.200.00 20.561,37
3. Mart i Decembar 184 17.480,00 23.813,86
4. April, Jun, Jul, Septembar i Novembar 176 16.720,00 22.729,70

NAKNADE TROŠKOVA I DRUGIH PRIMANJA KOJA IMAJU
KARAKTER ZARADE PREMA NOVOM ZAKONU O RADU

iznos

osnov za obračun

Poreski tretman
1
2
3
4
5
1.
Mesečna naknada za ishranu   (topli obrok)
U visini utvrđenoj opštim aktom poslodavca, odnosno ugovorom o radu
Ovo primanje čini zaradu, pa se plaćaju svi porezi i doprinosi koji se plaćaju i na zarade zaposlenih
Počevši od zarade za Januar 2006. godine, poslodavac je dužan da vrši isplatu toplog obroka
10.233,00
Ukoliko je poslodavac predvideo u svom aktu 20% od prosečne zarade u privredi Republike (51.165,00 dinara)
2.
Terenski dodatak
U visini utvrđenoj opštim aktom poslodavca, odnosno ugovorom o radu
Ovo primanje čini zaradu, pa se plaćaju svi porezi i doprinosi koji se plaćaju i na zarade zaposlenih
Zakonom o radu (član 120.) ovo je drugo primanje koje poslodavac može predvideti svojim opštim aktom, odnosno ugovorom o radu
1.534,95
Ukoliko je poslodavac predvideo u svom aktu 3% od prosečne mesečne zarade u privredi Republike (51.165,00)
Napomena Terenski dodatak je dnevna naknada zaposlenog za povećanetroškove rada i boravka na terenu i treba ga razlikovati od naknade troškova smeštaja i ishrane na terenu koji predstavljaju troškove poslovanja poslodavca
3.
Regres
za godišnji odmor
U visini utvrđenoj opštim aktom poslodavca, odnosno ugovorom o radu
Ovo primanje čini zaradu, pa se plaćaju svi porezi i doprinosi koji se plaćaju i na zarade zaposlenih
Počevši od zarade za januar 2006. godine poslodavac je dužan da vrši isplatu regresa za godišnji odmor. Godišnji iznos regresa može se isplaćivati mesečno kao 1/12 godišnjeg iznosa a može i jednokratno u mesecu kako je utvrđeno opštim aktom, odnosno ugovorom o radu.
51.165,00
Ukoliko je poslodavac predvideo u visini prosečne mesečne zarade u privredi Republike (51.165,00)
4.

Druga primanja po osnovu radnog odnosa koja nisu izuzeta iz zarade (davanja zaposlenima u robi i novcu, naknada za odvojeni život, pokloni deci povodom Božića i Nove godine preko neoporezivog iznosa i sl)

U visini utvrđenoj opštim aktom poslodavca, odnosno ugovorom o radu
Ovo primanje čini zaradu, pa se plaćaju svi porezi i doprinosi koji se plaćaju i na zarade zaposlenih

Novim Zakonom o radu (član 120.) druga primanja poslodavac može predvideti svojim oštim aktom, odnosno ugovorom o radu

5.

UVEĆANJA ZARADE       (član 108. Zakona o radu)

Počev od dana stopanja na snagu Zakona o radu (23. mart 2005. godine) poslodavac je dužan da zarade zaposlenih uveća u dole navedenim slučajevima. Zakonom su propisana minimalna uvećanja zarade, a opštim aktom, odnosno ugovorom o radu mogu se predvideti i veća uvećanja zarade
Uvećanje zarade su sastavni deo zarade, pa se plaćaju svi porezi i doprinosi koji se plaćaju na zarade zaposlenih
Rad na dan praznika (državnog ili verskog) koji je neradni dan
110,00 %
Osnovicu za uvećanje čini osnovna zarada zaposlenog. Osnovna zarada određuje se na osnovu uslova potrebnih za rad na pojedinim poslovima. Osnovna zarada može se utvrditi kao jedinstveni iznos a može i kao i proizvod najniže cene rada i koeficijenta radnog mesta, ili na neki drugi način. Za minuli rad procenat od 0,4% važi za svaku punu godinu radnog staža.
Rad noću (ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade)
26,00 %
Rad u smenama (ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade)
26,00 %
Prekovremeni rad
26,00 %
Minuli rad
0,40 %

NAKNADE TROŠKOVA I DRUGA PRIMANJA KOJA NEMAJU KARAKTER ZARADE PREMA NOVOM ZAKONU O RADU

Redni broj
Opis
Isplata po Opštem kolektivnom ugovoru i Zakonu o radu
iznos

osnov za obračun

Poreski tretman
1
2
3
4
5
1.

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji (za zaposlene i preduzetnike)

U visini utvrđenoj opštim aktom poslodavca, odnosno ugovorom o radu a počev od 11.02.2009. godine, najmanje u visini prema OKU tj. u iznosu od 5% od prosečne mesečne zarade u privredi Republike, prema poslednjempbjavljenom podatku nadležnog organa za statistiku (od 25.11.2010)
do 1,737.00 dinara dnevno ne plaća se porez, a na iznos preko toga plaća se samo porez na zarade po stopi od 12%
2.558,25

Prema OKU - 5% od prosečne zarade u privredi Republike (51.165,00 dinara)

Zaposleni u državnim organima i imenovana i postavljena lica
2.558,25
5% od prosečne zarade u privredi Republike (51.165,00 dinara) - Član 9. Uredbe o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika ("Sl.glasnik RS", br 98/07 - prečišćen tekst)
2.
Dnevnica za službena putovanja u inostranstvo (za zaposlene i preduzetnike)
Najmanje u visini utvrđenoj Uredbom o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika ("Službeni glasnik RS", br. 98/07 - prečišćeni tekst)
Neoporezivo do iznosa propisanog Uredbom naknadi troškova i otpremnina državnih službenika i nameštenika ("Službeni glasnik RS", br. 98/07).
Zakon o radu (član 118.) propisuje da se dnevnica utvrđuje najmanje u visini utvrđenoj posebnim propisima (prema pomenutoj Uredbi)
Zaposleni u državnim organima i imenovana i postavljena lica
Najmanje u visini utvrđenoj Uredbom o naknadi troškova i otpremnina državnih službenika i nameštenika ("Službeni glasnik RS", br. 98/07
3.

Naknada troškova u javnom saobraćaju                   (za dolazak i odlazak s posla)

U visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju
Neoporezivo do cene pretplatne karte, odnosno do visine stvarnih troškova prevoza ako ne postoji mogućnost da se obezbedi mesečna pretplatna karta, a najviše do 2,596.00 dinara mesečno. Preko neoporezivog iznosa plaća se samo porez na zarade po stopi od 12%
4.

Naknada za korišćenje sopstvenog vozila na službenom putu (za zaposlene i preduzetnike)

U visini utvrđenoj opštim aktom poslodavca, odnosno ugovorom o radu, a počev od 11.02.2009. godine, najmanje u visini prema Opštem Kolektivnom Ugovoru, tj. najmanje do 30% cene jednog litra supet benzina po pređenom kilometu
Neoporezivo do 30% cene jednog litra super benzina po pređenom kilometru, a najviše do 5,066.00 dinara mesečno. Preko neoporezivog iznosa plaća se samo porez na zarade po stopi od 12%

Zaposleni u državnim organima i imenovana i postavljena lica

10% od propisane cene za jedan litar pogonskog goriva po pređenom kilometru - Član 11. Uredbe o troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika ("Sl.glasnik RS", br 98/07)
5.

Naknada troškova smeštaja i ishrane na terenu

U visini utvrđenoj opštim aktom poslodavca, odnosno ugovorom o radu, ako poslodavac nije obezbedio smeštaj i ishranu
U celini neoporezivo

Ako je poslodavac za rad na terenu obezbedio smeštaj i ishranu, zaposlenom se ne isplaćuje nadoknada po ovom osnovu. Ovu naknadu treba razlikovati od terenskog dodatka koji čini zaradu.

6.

Otpremnina prilikom odlaska u penziju

164.844,00

Najmanje u visini tri prosečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku - član 119. Zakona o radu. (47,822.00 x 3.0 = 143,466.00).(odredbe OKU su nepromenljive)

Neoporezivo do iznosa dvostruke prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku (54,948.00 x 3.0 = 164,844.00). Preko neoporezivog iznosa plaća se porez na druge prihode po stopi od 20% na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova.

Zaposleni u državnim organima i imenovana i postavljena lica

164,844.00

U visini jedne i po zarade koju bi zaposleni ostvario za mesec koji prethodi mesecu u kojem se isplaćuje otpremnina, s tim što ne može biti niža od tri zarade po zaposlenome isplaćene u Republici, prema poslednjem objavljanom podatku organa nadležnog za poslove statistike na dan isplate - član 51. Uredbe o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika(54,948.00 x 3.0 = 164,844.00))

7.

Otpremnina zaposlenom za čijim je radom prestala potreba (član 179. st. 1 tač. 9. Zakona o radu)

U visini utvrđenoj opštim aktom poslodavca, odnosno ugovorom o radu (odredbe OKU su nepromenljive).
Neoporezivo do najnižeg iznosa koji je poslodavac dužan da isplati. Preko neoporezivog iznosa plaća se porez na druge prihode po stopi od 20% na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova

Otpremnina ne može biti niža od zbira 1/3 zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu za prvih 10 godina provedenih u radnom odnosu i 1/4 zarade zaposlenog za svaku narednu navršenu godinu rada u radnom odnosu. Zaradom zaposlenog smatra se prosečna mesečna zarada zaposlenog isplaćena za poslednja tri meseca koja prethode mesecu u kojem se isplaćuje otpremnina:
(1/3 x 10 godina x prosečna zarada u poslednja 3 meseca) + (1/4 x broj godina preko 10 godina x prosečna zarada u poslednja 3 meseca)

8.

Otpremnina zaposlenom za čijim je radom prestala potreba (državnom službeniku i namešteniku)

Otpremnina se isplaćuje u visini 1/3 njegove plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu. Platom se smatra njegova prosečna mesečna plata isplaćena za poslednja tri meseca koja prethode mesecu u kojem je doneto rešenje. Član 50. Uredbe ("Sl.glasnik RS", br. 98/07)

Neoporezivo do najnižeg iznosa koji je poslodavac dužan da isplati. Preko neoporezivog iznosa plaća se porez na druge prihode po stopi od 20% na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova

9.

Jednokratna novčana nadoknada u skladu sa socijalnim programom

Jednokratne novčane nadoknade se isplaćuju licima kojima prestaje radni odnos u skladu sa Odlukom o utvrđivanju programa za rešavanje viška zaposlenih u procesu racionalizacije, restruktuiranja preduzeća i pripreme za privatizaciju ("Službeni glasnik RS", br. 64/05). Zaposleni se opredeljuje za jednu od sledeće 3 mogućnosti:
(1) u iznosu od 10 prosečnih zarada u privredi Republike (ovu mogućnost mofu koristiti samo zaposleni sa više od 10 godina osiguranja,
(2) u visini dinarske protivvrednosti od 100 € po godini osiguranja, po srednjem kursu, na dan dostavljanja spiskova viška zaposlenih, uz mogućnost usklađivanja dinarske protivvrednosti,
(3) otpremninu u skladu sa Zakonom o radu.
Za drugu i treću mogućnost ima pravo na novčanu naknadu, doprinose za PIO i zdravstveno osiguranje prema Zakonu o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti.
Zaposleni kome do ispunjivanja prvog uslova za ostvarivanje prava na penziju ostalo do 5 godina, može se još opredeliti za posebnu novčanu nagradu koja se utvrđuje u iznosu kojipredstavlja zbir šestotsruke prosečne mesečne zarade ostvarene u privredi Republike, prema poslednjem objavljenom podatku, i proizvoda broja meseci do ispunjivanja prvog uslova za ostvarivanje prava na panziju i 60% prosečne mesečne zarade u privredi Republike prema poslednjm objavljenom podatku. U ovom trenutku bi to iznosilo (6 x 51.165,00 + broj meseci do ispunjavanja prava na panziju x 51.165,00 x 60%)

1. Do iznosa utvrđenog novom Odlukom
1. 10 prosečnih zarada u privredi republike, ili 100 € u dinarskoj protivvrednosti po godini staža, a za lica starija od 50 godina bez ograničenja iznosa ili
2) u visini otpremnine u skladu sa Zakonom o radu - ne važe poreske olakšice za lica starija od 50 godina.
10.

Naknada troškova pogrebnih usluga u slučaju smrti zaposlenog ili člana uže poreodice

Poslodavac je dužan (član 119. Zakona o radu) da, u skladu sa opštim aktom, naknadi troškove pogrebnih usluga u slučaju smrti zaposlenog ili člana uže porodice. Članom uže porodice smatraju se bračni drug i deca zaposlenog
Neoporezivo do iznosa od 50,660.00 dinara. Preko neoporezivog iznosa plaća se porez na druge prihode po stopi od 20% na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova
11.

SOLIDARNE POMOĆI

Poslodavac može (član 120. Zakona o radu) da, u skladu sa opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrdi pravo zaposlenih na solidarne pomoći po raznim osnovama. Isplate po osnovu ovako utvrđenih solidarnih pomoći ne čine zaradu, pa se na te isplate ne plaćaju socijalni doprinosi. Plaćanje poreza na dohodak zavisi od vrste solidarne pomoći.

a. Solidarna pomoć u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove porodice ili penzionisanog radnika

U ovoj pomoći sadržana je naknada troškova pogrebnih usluga u slučaju smrti zaposlenog ili člana uže porodice (red.br. 10 ovog pregleda). U odnosu na r.br. 10 ovo je prošireno i na pomoć u slučaju smrti: penzionisanog radnika, roditelja zaposlenog, usvojenika i usvojioca zaposlenog.
Neoporezivo do iznosa od 50,660.00 dinara. Preko neoporezivog iznosa plaća se porez na druge prihode po stopi od 20% na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova

b) Solidarna pomoć u slučaju smrti drugih članova porodice zaposlenih

Opštim aktom ili ugovorom o radu može se predvideti i isplata pomoći u slučaju smrti drugih članova porodice (braća, sestre, unuci i sl...)
Na ceo iznos plaća se porez na zarade po stopi od 12 %

c) Solidarna pomoć u slučaju duže ili teže bolesti, rehabilitacije ili nastupa invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice

 
Neoporezivo do 28,949.00 dinara. Preko tog iznosa plaća se porez na zaradu od 12%

d) Solidarna pomoć za ublažavanje posledica elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja

 
U celini neoporezivo
12,

Jubilarna nagrada

Poslodavac može (član 120. Zakona o radu) da, u skladu sa opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrdi pravo zaposlenih na jubilarne nagrade. Isplate po osnovu ovako utvrđenih solidarnih pomoći ne čine zaradu, pa se na te isplate ne plaćaju socijalni doprinosi.
Na iznos preko 14,474.00 dinara plaća se porez na zarade po stopi od 12%
13.

Zajam za nabavku ogreva, zimnice, udžbenika

Poslodavac može vršiti isplatu zajma zaposlenima ukoliko je to predvideo svojim aktom.
14.

Pokloni deci zaposlenih do 15 godina starosti povodom Nove godine i Božića do neoporezivog iznosa

Poslodavac može (član 119. stav 2. Zakona o redu) da deci zaposlenih do 15 godina starosti obezbedi poklon za Božić i Novu godinu. Ako je vrednost poklona ispod neoporezivog iznosa, to davanje nema tretman zarade.
Neoporezivo do 7,237.00 dinara. Preko tog iznosa ima tretman zarade
15.

Stipendije i krediti učenicima i studentima

Važi za učenike srednjih škola i studente viših škola i fakulteta
Neoporezivo do 8,685.00 dinara mesečno. Preko neoporezivog iznosa plaća se porez na druge prihode po stopi od 20% na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova
16.

Premije za dodatno dobrovoljno penzijsko osiguranje i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond koje poslodavac uplaćuje za zaposlene 

Prema izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o socijalnim doprinosima, počev od 27.07.2006. godine, izjednačen je način plaćanja poreza i doprinosa na premije za dodatno dobrovoljno penyijsko osiguranje zaposlenih nezavisno od toga da li te premije poslodavac uplaćuje zaposlenima ili je zaposleni sam ugovorio osiguranje pa mu se premija obustavlja od zarade. I u jednom i u drugom slučaju ne plaćaju se porez i doprinosi na iznos premije do 3,894.00 dinara mesečno.

Plaća se porez na zaradu (12%) i socijalni doprinosi (i iz naknade i na naknadu) na iznos preko 4,343.00 dinara neto. Na iznos do 4,343.00 din ne plaćaju se ni porezi ni doprinosi

17.

Premije za kolektivno osiguranje od posledica nezgoda i kolektivno osiguranje za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija

Poslodavac može (član 119. Zakona o radu) zaposlenima uplaćivati premiju za kolektivno osiguranje od posledica nezgoda i kolektivno osiguranje za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija. Takve uplate nemaju karakter zarade po Zakonu o radu, pa se ne plaćaju socijalni doprinosi.

Ukupan iznos je neoporeziv (član 14b. Zakona)

18.

Naknada za ishranu - hranarinu koju sportistima amaterima isplaćuju sportski klubovi

 

Neoporezivo do iznosa od 7.237,00 dinara. Preko neoporezivog iznosa plaća se porez na druge prihode po stopi od 20% na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova

19. Pojedinačno ostvareni dobitak od igara na sreću
 

Neoporezivi iznos - 19.467,00 (čl. 83. st. 5. tač. 1) Zakona o porezu na dohodak građana

Izvor podataka: Privredni savetnik, update podataka: 05.02.2011. god